Oni imaju dušu, oni imaju sluha, oni nas čuju. Gluv nije nem!

Da li znate kako u Srbiji žive i sa kakvim izazovima u svakodnevnom životu se susreću gluve i nagluve osobe? Koliko zapravo razmišljamo o tome i da li smo kao društvo spremni da čujemo šta govore oni koji ne čuju?

Okupljeni sa željom da ukažu na to da zajednica gluvih i nagluvih ima jednaka prava na život i sve uobičajene aktivnosti kao i čujuće osobe, niška udruženja Zu Zu Zujalice i Zu centar pokrenula su inicijativu Bitisanje. Njihova ideja je da osnovne probleme ove zajednice predstavi široj populaciji, a u tome imaju pomoć Nacionalne koalicije za decentralizaciju i finansijsku podršku Evropske unije.

Na osnovu ličnih, anonimnih priča koje je inicijativa Bitisanja dobila iz 40 udruženja gluvih i nagluvih iz Srbije, kreiran je dokumentarno-igrani film „Bitisanje – Gluv nije nem“ koji kroz upečatljive  vizuelne poruke prikazuje važna pitanja koje se tiču života gluvih, ali u velikoj meri i društva u celini.

Film kao reditelji i scenaristi potpisuju Milica Lazarević i Mladen Milojković, koji ujedno i glumi u ovom autentičnom i nesvakidašnjem ostvarenju. Milica i Mladen nam u razgovoru kažu da su kroz ovaj film želeli da se šire društvo osvesti da je zajednica gluvih velika, ali i marginalizovana.

„Film, kroz oblasti obrazovanja, zdravstva i kulture, prikazuje realnu sliku života gluvih u Srbiji, ukazuje na diskriminaciju, nejednakosti, kršenje zakona i osnovnih ljudskih prava. Druga poruka je da gluvi nisu nemi i u metaforičnom i u jezičkom značenju. “Gluvonem” je zastarela, pogrdna i pogrešna reč za oslovljavanje osobe koja je gluva. Oni imaju svoj glas“ pojašnjavaju nam autori filma.

Ovo su samo neke od važnijih poruka filma koje kroz sjajnu glumu prenosi i Milica Đokić, plesačica i predsednica Opštinske organizacije gluvih i nagluvih lica iz Paraćina, pobednica emisije Ja imam talenat 2011. Kratkometražni film kreiran je tako da jedna gluva i jedna čujuća osoba kroz glumu, ples i ispovesti, prikažu različite životne situacije kroz koje gluvi prolaze.

Za ovu grupu ljudi, trenutno, gotovo da ne postoje kulturni sadržaji u zemlji. Gluvi ne mogu da posećuju pozorište, nema prevodilaca niti predstava na znakovnom jeziku, ne mogu da gledaju domaću kinematografiju, ni u bioskopu ni na televiziji. Izazovi sa kojima se suočavaju su svakodnevni, a svi se svode na otežanu komunikaciju jer su uvek potrebni tumači, a njih nema dovoljno.

Kako ističu naši sagovornici, primera radi, u Nišu je samo jedan tumač na oko 400 članova u udruženju gluvih.

„Ideja nam je da se problemi jednostavno predstave, da ih svako razume i da se krene sa rešavanjem. Film je svakako prvi korak, ali “Bitisanje” se tu ne završava. Inicijativa ima potrebu da ide dalje i zapravo se odnosi i na sve građane i građanke kojima je na neki način onemogućeno ravnopravno učestvovanje u različitim sferama života, pa stoga i poziva na akciju. Ovo je tek prva epizoda Bitisanja“ poručuju Milica i Mladen.  

Oni dodaju da je zajednica gluvih nevidljiva i uz sporadične projekte i projektno finansiranje ne postoji vid sagledavanja problema kao što je to slučaj u evropskim zemljama, Americi ili Australiji.

Zato je važno da ove poruke o gluvima čuju oni koji nisu gluvi i da reaguju. Samo zajedno možemo da se izborimo za pozitivne promene i obezbedimo jednake uslove za celo društvo i svakog pojedinca. EU podrška ovoj inicijativi jedan je od važnih koraka ka tome.

U nastavku pogledajte originalnu numeru iz filma „Bitisanje“ koji uskoro očekuje i svoju televizijsku premijeru.

Inicijativa „Bitisanje“ jedna je od podržanih kroz „Lokalni poziv za EU“ koji finansira EU, a sprovodi Nacionalna koalicija za decentralizaciju sa partnerima Grupom 484 i Fondacijom Jelena Šantić. Uz podršku EU, ove tri organizacije kroz platformu promeni.rs pomažu autentičnim lokalnim inicijativama koje rade na unapređenju svojih zajednica u oblastima vladavine prava i kulturne raznolikosti.

Puno ekonomsko i socijalno učešće osoba sa invaliditetom od ključnog je značaja ukoliko se želi ostvariti uspeh u postizanju pametnog, održivog i inkluzivnog rasta. Podrška Evropske unije društvenom uključivanju osoba sa invaliditetom vredna je skoro 62 miliona evra, od 2008. do danas. Sredstva namenjena sektoru društvenog uključivanja koriste se za poboljšanje sistema socijalne zaštite, povećanje stope zaposlenosti, borbu protiv diskriminacije pri zapošljavanju i brigu za grupe koje su manje prisutne na tržištu rada. Delegacija Evropske unije u Srbiji podržava Paraolimpijski komitet Srbije. Cilj ove podrške su što bolji rezultati sportista i inkluzija u sportu, koji bi trebalo da bude dostupan svima. Evropska unija radi na promociji inkluzije u svim sferama društva.